Države članice preraspodijelile su 34,6 milijardi eura iz fondova kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. prema najvažnijim strateškim prioritetima EU-a. Ta sredstva usmjerena su na jačanje konkurentnosti, unapređenje obrane i civilne pripravnosti, poticanje dostupnog i održivog stanovanja, povećanje otpornosti vodoopskrbe te bolju energetsku povezanost.
Ovakva preraspodjela doprinijet će većoj konkurentnosti Europe, jačanju sigurnosti i spremnosti, stabilnijoj opskrbi energijom te pristupačnijem svakodnevnom životu građana, uz istodobno povećanje tehnološke neovisnosti. Također će se podržati razvoj vještina u području civilne zaštite, obrane i kibernetičke sigurnosti, kao i proces dekarbonizacije.
Zahvaljujući fleksibilnosti kohezijske politike, države članice mogu tijekom provedbe razdoblja 2021.–2027. prilagođavati svoje investicijske prioritete, osobito kroz srednjoročno preispitivanje planirano za 2025. godinu. Kao odgovor na brzo mijenjajuće geopolitičke okolnosti, Komisija je u travnju 2025. predložila poticanje preusmjeravanja ulaganja prema novim prioritetima. U tu svrhu uvedeni su financijski poticaji, pojednostavljena pravila i produženi rokovi provedbe, čime su države i regije dodatno motivirane da prilagode svoje planove. Ove promjene obuhvaćaju ključne fondove poput Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju i Europskog socijalnog fonda plus.
Nakon usvajanja prijedloga, Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih programa u 25 država članica, čime su ulaganja usklađena s prioritetima EU-a. Ta preraspodjela čini gotovo 10 % ukupnog proračuna kohezijske politike za to razdoblje.
Sredstva su raspoređena na sljedeći način: 15,2 milijarde eura za konkurentnost kroz tehnologiju, inovacije i razvoj vještina; 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih kapaciteta, vojne mobilnosti i civilne pripravnosti; 3,3 milijarde eura za pristupačno i održivo stanovanje; 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe i održivo upravljanje resursima; te 1,2 milijarde eura za energetsku sigurnost i dekarbonizaciju industrije.
Države i regije koje su sudjelovale u preraspodjeli imaju koristi od većeg pretfinanciranja i viših stopa sufinanciranja EU-a, što smanjuje opterećenje nacionalnih proračuna. Posebna podrška osigurana je regijama uz granice s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su pogođene posljedicama rata započetog 2022. godine.
Srednjoročno preispitivanje pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Sada, nakon usvajanja izmjena, fokus se prebacuje na njihovu provedbu, pri čemu će Komisija usko surađivati s nadležnim tijelima kako bi se osiguralo učinkovito ostvarenje zadanih ciljeva.